1 2 3 4 5 6 7 8 9 ... 15

III.6. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij, način izbora studenta, obveze studijskih savjetnika i voditelja doktorskih radova (disertacija) te doktorskih kandidata

səhifə5/15
tarix26.10.2017
ölçüsü0.84 Mb.

III.6. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij, način izbora studenta, obveze studijskih savjetnika i voditelja doktorskih radova (disertacija) te doktorskih kandidata

Studentu poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija kroatistike obvezno se u prvome semestru dodjeljuje privremeni mentor. Privremene mentore imenuju voditelji smjerova i u pravilu su to nastavnici matičnog Odsjeka.


Najkasnije u trećem semestru Vijeće Poslijediplomskog doktorskog studija kroatistike imenuje stalnog mentora pri čemu će se, prema mogućnostima, voditi računa o želji studenta.
Mentor je nastavnik izabran u znanstveno-nastavno ili odgovarajuće znanstveno zvanje.
Mentor odgovara za znanstvenoistraživački rad studenta i pomaže mu u istraživanju tema za istraživačke radove i u izradi doktorskog rada.
Mentor u sklopu mentorskog kolegija putem konsultacija i prezentacije seminarskih i istraživačkih radova prati rad svoga doktoranda, pomaže mu i utječe na plasiranje radova u stručne časopise i web-izdanja domaćih i međunarodnih časopisa te pomaže da se uključi i sudjeluje na domaćim i međunarodnim studentskim poslijediplomskim konferencijama, također, da se uključi i radi u mentorovu ili u nekome drugome istraživačkom projektu.
Studentu se, po potrebi, može dodijeliti i drugi mentor (komentor).
Mentorski kolegij ima 8 sati nastave i 10 ECTS bodova.

III.7. Popis predmeta i/ili modula koje studenti mogu izabrati s drugih poslijediplomskih doktorskih i specijalističkih studijskih programa

Nakon općih i posebnih kolegija student u dogovoru s mentorom bira izborne i vanjske izborne kolegije koje će slušati i to prema planiranoj temi doktorske disertacije. Kolegiji se biraju prema problemskoj srodnosti (modulu) mentorskog kolegija. Rezultat takvoga rada, tj. izbora i slušanja kolegije te rada s mentorom je apsolviranje jednoga aspekta teme doktorske disertacije, odnosno priprema i izrada istraživačkih radova kao dijelova doktorske teme.

Sve voditelje mentorskih kolegija odobrava voditelj smjera, a voditelja doktorske disertacije bira Vijeća Poslijediplomskoga studija.

III.8. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Budući da je riječ o studiju kroatistike, zasad nije previđeno izvođenje nastave na stranim jezicima.


Ovo se ne odnosi na predmete ili modele koje student bira iz srodnih doktorskih studija.

III.9. Kriteriji i uvjetni prijenos ECTS-bodova


Prijenos ECTS bodova može se provesti između različitih studija.
Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova propisuju se općim aktom visokog učilišta, odnosno ugovorom između visokih učilišta.

III.10. Način završetka studija i uvjeti za prijavu teme doktorskog rada

Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij kroatistike završava polaganjem svih ispita, izradom i ocjenom kvalifikacijskog rada te javnom obranom znanstvenog doktorskog rada (disertacije).


Nakon poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija studentu se izdaje diploma kojom se potvrđuje završetak studija i stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti (dr. sc.).

Postupak i uvjeti za prihvaćanje teme doktorskog rada

Tema doktorskog rada prijavljuje se po izvršenju svih obveza predviđenih ovim programom. U dogovoru s mentorom student u pisanom obliku (sinopsis) predlaže temu doktorskog rada Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću.


Prijedlog teme sadrži naslov; kratak uvod o razlozima za predloženo istraživanje, teorijska podlogu, glavna literatura i aktualne relevantne spoznaje, po potrebi i praktična primjenjivost spoznaja do kojih se kani doći, uže područje rada, ciljeve istraživanja i očekivani znanstveni doprinos, metodološki postupci i struktura rada.
Prijedlog teme razmatra stručno povjerenstvo te u skupnom izvještaju daje mišljenje i prijedlog za prihvaćanje teme Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću, koje donosi konačnu odluku.
Nakon odobrenja teme i sinopsisa student može pristupiti izradi doktorskog rada.

Postupak i uvjeti ocjene doktorskog rada

Doktorski rad predaje se uz pisanu suglasnost mentora.


Članove stručnog povjerenstva za ocjenu i obranu doktorskog rada imenuje Fakultetsko vijeće na prijedlog Vijeća poslijediplomskog doktorskog studija kroatistike. Povjerenstvo se sastoji od neparnog broja članova (najmanje tri, najviše pet članova) čija je znanstvena djelatnost iz područja doktorskog rada studenta. U povjerenstvo može biti imenovana osoba izabrana u znanstveno-nastavno, odnosno znanstveno zvanje.
Stručno povjerenstvo ocjenjuje doktorski rad skupnim izvještajem koji se podnosi Fakultetskom vijeću najkasnije u roku šest mjeseci od dana primitka odluke o imenovanju povjerenstva. Članovi stručnog povjerenstva mogu dati i svoje izdvojeno mišljenje.
Mentor studenta ne može biti predsjednik povjerenstva za ocjenu i obranu doktorskog rada. Najmanje jedan član povjerenstva za ocjenu i obranu mora biti izvan visokog učilišta koje provodi postupak.
Stručno povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada može rad prihvatiti, vratiti studentu na doradu uz pisane primjedbe ili odbiti.

Uvjeti i način obrane doktorskog rada

Obrana doktorskog rada provodi se nakon usvajanja pozitivnog izvještaja povjerenstva na Fakultetskom vijeću, najkasnije u roku od 3 mjeseca.


Obrana doktorskog rada javna je i obavlja se u pravilu pred povjerenstvom koje je ocijenilo doktorski rad.
O obrani doktorskog rada sastavlja se zapisnik.
Deset dana prije obrane objavljuje se tekst disertacije zajedno s ocjenom na internetskoj stranici Fakulteta.

III.11. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij

Student koji je prekinuo poslijediplomski znanstveni doktorski ili magistarski studij kroatistike upisan prema propisima koji su važili prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti visokom obrazovanju („Narodne novine“, br. 158/03) može uložiti pisani zahtjev za nastavak studija upisom na Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij kroatistike. Odgovarajuću odluku za nastavak studija donosi Vijeće Poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija kroatistike.


Vijeće utvrđuje razliku ispita između programa studija koji je kandidat upisao i studijskog programa za stjecanje doktorata znanosti na kojem nastavlja studij. Razlika ispita ovisi o prije izvršenim obvezama studenta.
Student koji je upisao poslijediplomski studij iz znanstvenog polja filologije na drugom visokom učilištu u Republici Hrvatskoj može nastaviti studij ako postoje opravdani razlozi za prijelaz pod uvjetima koje utvrdi Vijeće Poslijediplomskoga sveučilišnog doktorskog studija kroatistike i Vijeće poslijediplomskih studija Fakulteta.
Prijelazi studenta s inozemnih sveučilišta rješavaju se u skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 158/03).

Dostları ilə paylaş:

©2018 Учебные документы
Рады что Вы стали частью нашего образовательного сообщества.
?


iii-international-173.html

iii-international-178.html

iii-international-182.html

iii-international-187.html

iii-international-191.html